Kanjiža – 72. književna kolonija
U Kanjiži se od 5. do 7. septembra odvijala 72. književna kolonija uz učešće 30 književnika iz Vojvodine, Mađarske i Rumunije.Posle prijema učesnika Kolonije u Biblioteci „Jožef Atila“ položeni su venci kod spomenika Književnoj koloniji u Narodnom parku, a samo otvaranje kolonije i polaganje venaca je bilo u parku ispred Gradske kuće kod spomenika Dobo-Konc. Koloniju je otvorio Erne Verebeš, predsednik Organizacionog odbora.Nakon toga je u Galeriji „Dobo Tihomer“ otvorena izložba Lasla Petera, koju je otvorila likovna umetnica Eržebet Mezei uz muzičku pozadinu Silarda Mezei.Iboja Gruik je sa slikarom Peterom razgovarala u prizemlju galerije.

Predsednik organizacionog odbora Erne Verebeš otvara koloniju
Sledećeg dana su održani vanredni književno-muzički časovi u osnovnim školama opštine koje su držali Reka Jovanović Paćerek, nastavnica mađarskog jezika i Balaž Serda, istoričar. Književna konferencija „Harlekinov osmeh“ je održana u Biblioteci „Jožef Atila“ na kojem je učestvovalo 15 književnika koji su poslali svoj književni rad za ovu koloniju.Tokom drugog dana su predstavljene nove publikacije: „Eletjel“, Forum, Zavod za kulturu vojvođanskih Mađara, Umetničko pozorište,Janoš Siveri, Julija Borbala Horvat.Vođen je razgovor s počasnim gostom kolonije Marijom Vašađi, književnicom iz Sombora koja se bavi prozom, prevodom beletristike i tekstovima o likovnoj i muzičkoj umetnosti. U međuvremenu je izvedena zbirka pesama Mikloša Radnotija u izvedbi ansambla „Mécsvirág“.Drugi dan se završio sa Večeri poezije Siveri koncertom na kojem su učestvovali Arpad Bakoš (gitara, vokal), Andor Kovač Nemeš (glumac), Geza Kučera mlađi (klarinet, saksofon) i Ivan Varga (klavir).Poslednjeg dana je održana Komemoracija Janošu Siveriju koji je rođen pre 70 godina.Nakon toga je uručena prelazne buklije Kolonije književnika ,a 72. Književna kolonija se završila razgovorom Ernea Verebeša sa Đezom Bordašem „MOST/90/ i bezbednost“.

Sa jednog od predavanja
Ovogodišnja kolonija je posvećena Harlekinu- „ Arlekin ili Harlekin jedan je od glavnih likova italijanske Komedije del arte. Kao standardni lik javlja se od sredine 16 veka. U kostimu punom raznobojnih kockastih zakrpa, s kožnom maskom i mekanom kapom na ćelavoj glavi, prvobitno je bio plesač i akrobata, a kasnije je postao pokretač komičnog zapleta. Duhovit je, drzak, ciničan i proždrljiv. Prema tradiciji je iz Bergama i govori narečjem tog kraja.U savremenom društvu „arlekin” je naziv za lakrdijaša i šaljivčinu, ali takođe i za beskarakternog čoveka koji često menja mišljenje, prevrtljivca, vrdalamu, oportunistu… Pozorišni komad sa grubim komičnim efektima, kao i jeftina šala nazivaju se, prema ovom liku, „arlekinada”.

Erne Verebeš, književnik i dramaturg
Sklon je istini je često je proziva. Jer kako kaže predsednik organizacionog odbora književnik Erne Verebeš književnik je često u ulozi Arlekina i mnogo treba truda da se sve to prevaziđe.- Poslednje tri godine smo se usmeavali prema aktuelnim problemima sadašnjice, jer nimalo nije lako, jer čovek mora da prati svakidašnje tokove ,a to je zamorno. Mislim da je došlo vreme da se arlekinski sve to prevaziđe. Zato smo i nazvali ovaj susret I razgovore “Arlekinski osmeh” – rekao je Verebeš. DKP