Novi Kneževac – OPŠTINA BOGATA ARHEOLOŠKIM LOKALITETIMA
U 2023. godini rađeno na tri arheološka lokaliteta – Majdan, Anka Siget i Veliki Salaš
Opština Novi Kneževac je prava kulturna riznica arheoloških lokaliteta jer se u 2023. godini radilo na tri lokaliteta, na Manastirištu u Majdanu, na Anki Siget u Rabeu i na koti 79 arheološkog nalazišta Banata, na Velikom Salašu udaljenom 6 km od Novog Kneževca.

Arheološko nalazište u Majdanu je srednjevekovni lokalitet na kome su otkrivena nalazišta tri crkve, jedna je iz XI i XII veka, druga iz XII – XIII i treća je gotička crkva. Iskopavanja su trajala od 1996. do 2015. godine, ukupno je bilo 15 kampanja. Oko samih crkvi su nađeni delovi nekropole sa 660 grobova i ekonomski deo samog manastirkog kompleksa. Trenutno su iskopavanja završena i radi se na postprodukciji , odnosno na prezentaciji samog nalazišta. Napravljen je u okviru projekta Vizitorski centar sa malom izložbom i trenuto se radi projekat konzervacije same postavke nađenog materijala na lokalitetu, crkvi i arhiketkure, a u izradi je menadžmet plan nalazišta, kao i popularna publikacija koja će se baviti lokalitetom.

Drugi lokalitet Anka Siget u Rabeu je veliki projekat koji traje. Nekoliko godina se vrše iskopavanja, od 2018. a sistematski od 2022. i trajaće 10-ak godina. On je međunarodni projekat saradnje na kojem rade Balkanološki institut SANU, Univerzitet u Mičigenu (SAD), Univerzitet u Viskonsiju (SAD) , Narodni muzej Kikinde i Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica. Projekat je poznat je kao naselje Moriške kulture ranog bronzanog doba.

Lokalitet Anka Siget u Rabeu
To je period 2200 do 2500 godina pre nove ere, a cilj istraživanja je položaj regionalnih centara u ranom bronzanom dobu u širem kontekstu u daljem istraživanju Moriške kulture ranog bronzanog doba. Ove godine nađeni su ostaci još jedne kuće kao i delovi radioničkog kompleksa, nađeno je nekoliko peći. Sam lokalitet se sastoji od tri brdašca koji su okruženi rovovima i ovo na kojem se radi je najviše i smatalo se da je to najeletniji deo naselja zato je iznenađenje da su tu otkrivene peći, radioničarski deo. Buduća istraživanja koja su planirana u narednih 10-ak godina će pokazati i razrešiti koji je bio položaj ovog lokaliteta u širem okruženju.

Na trećem lokalitetu koji je na Velikom Salašu su zaštitna arheološka iskopavanja, a lokalitet je poznat kao lokalitet 79 , na potezu Veliki Salaš, nekadašnjem imanju grofa Talijana. Dr Neda Mirković Marić arheolog konzervator iz Međuopštiskog zavoda za zaštitu spomeneika Subotice je vodila arheološka iskopavanja na ovom lokalitetu i rekla je da su maja ove godine vršena iskopavanja, dok je druga faza bila u julu mesecu i trajala mesec dana. Longin Eko, slovenačka firma koja se bavi proizvodnjom zdrave hrane zatražila je uslove od Međuopštinskog zavoda za podizanje objekta na ovom području jer je područje zavedeno kao arheološki lokalitet poznat po nalazima avarskih grobova iz srednjeg veka koji su otkriveni u XIX veku , a nalaze se i čuvaju u Narodnom muzeju Budimpešte i Muzeju Vojvodine. Investitor ima plan da izgradi nekoliko objekata na imanju te u prvoj tazi radova je mehanički skinut površinski sloj zemlje do detekcije arheoloških objekata.

Radilo se jula meseca na Velikom Salašu na preko 40 stepeni
– Tokom radova ustanovljeno je da se arheološki nalazi detektuju na prostoru dva savremena objekta za gradnju na kojima su nađeni delovi naselja, dok je na prostoru još dva objekta detektovana ( otkrivena) nekropola – priča dr Neda Mirković Marić. -U drugoj fazi radova je izvšeno iskopavanje svih struktura i arheoloških objekata na predmetnom prostoru. Tom prilikom je istraženo oko 110 arheoloških celina koje čine kuće, žitne jame, otpadne jame, peći koje su se nalazile u nekadašnjem naselju, 19 grobova, 11 rovova i tri ukopa . Arheološki nalazi pripadaju materijalnoj kulturi Sarmata u ranom srednjem veku ( III –IV vek) – nastavlja priču arheolog dr Neda.

Dr Neda Mirković Marić, arheolog – konzervator je na čelu radova na Velikom Salašu
– Karakteristični nalazi čine siva keramika rađena na vitlu, dok ima i nalaza životinjskih kostiju , predmeta od kamena i metala. Tokom iskopavanja pronađeno je 19 grobova. Pokojnici su položeni u jednistavne ukopne rake sa predmetima koje su koristili u životu. Pronađene su i perle od staklene paste i ćilibara, minđuše, narukvice od bakra i predmeti položeni u grob što dokazuje da se narod na ovim prostorima bavioi trgovinom.
.
Iskopavanja je sprovodio Međuopšinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotice na čelu čelu sa dr Nedom Mirković Marić arheologom –konzervatorom iz Zavoda koja je rekla da će se posle zaštitnih iskopavanja prikupljeni podaci izučavati za izradu elaborata za utvrđivanje ovog lokaliteta u nepokretno kulturno dobro. Svi nalazi se nakon iskopavanja obrađuju , konzerviraju i predstoji izrada publikacije i prezentacija samog lokaliteta kako za stručnjake tako i za širu javnost.

U okviru same izrade projekta i publikacije i prezentacije biće prezentovan film u 3D projekciji o samom nalazištu, i iskopavanjima koji će biti doastupan za gledanje.Iskopavanja na lokalitetu 79 sadrže ostatke života iz više perioda , od bakarnog doba, bronzanog doba, perioda Sarmata, a i perioda ranog i razvijenog srednjeg veka. Ali ipak najstarija je Starčevačka kultura stara 5500 godina pre naše ere.
Novi Kneževac krije još mnogo arheološkog što otkrivenog , što još neotkrivenog arheološkog blaga, te je zaista kulturna riznica arheologije koja seže u i daleku i duboku prošlost.
tekst i fotografije redakcija Potiskog Newsa
Projekat “Kulturna riznica Novog Kneževca” je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.