09.02.2025
Kanjiža

Kanjiža – Biblioteka “Jožef Atila” kulturno blago Kanjiže

Biblioteke su sveznalice  i pitalice. One su arhivi ljudskih duša, čuvari i skladišta.  One traže da budeš usamljen i ujedno u zajedništvu sa njom,  i jesu dušehraniteljke , pored toga što su knjigohranilište.

Šetanje kroz knjige

Kanjiška biblioteka “Jožef Atila” postoji već 62 godine. Od 2005. godine je u novoj zdradi koja se nalazi u Damjanićevoj ulici i koja je građena  baš  za tu namenu. Kao i svaka bibloteka osnovana je da bi se prikupljala, obrađivala, čuvala i davala na korišćenje bibliotečki materijl na srpskom i mađarskom jeziku. 

Biblioteka u Kanjiži zajedno sa sa svojim ogrankom u Horgošu ima knjiški fond oko 75.000  jedinica, 80 odsto na mađarskom i 20 posto na srpskom jeziku i 40 naslova novina ili časopisa, a svake godine uvećava knjižni fond sa 1.000 novih naslova.

Aktivnost biblioteke je mnogo šira jer ona organizuje niz kulturnih manifestacija  namenjenih širokoj publici, od književnih večeri, recitatorskh takmičenja , takmičenja u pričaju priča, tribinama, predavanjima. A što je najistaknutije je  i suorganizator je Međunarodne književne kolonije koja se početkom septembra organizuje u Kanjiži već više od 70 godina.

Lokalna samouprava prepoznaje  značaj ove institucije i  ulaže sredstva za razvoj biblioteke.

Zgrada Biblioteje „Jožef Atila“

Istorija nam govori da sakupljanje knjiga seže još  1863. godine. – Sto godina je  proteklo u traganju za odgovarajućom i održivom formom za  funnkcionisanje biblioteke. Biblioteke su funkcionisale unutar raznih udruženja ili samostalno,  sve vreme uz sve veće interesovanje zajednice za knjige i neprekidnu potrebu za pismom, znanjem, informisanjem i kulturnim uzdizanjem. U drugoj polovini 40-ih godina XX  veka, od vrednijeg materijala iz malih udruženičkih biblioteka formirana je centralna biblioteka. Gradska biblioteka započela je svoje kratko funkcionisanje 1948. godine, jer su već tri godine kasnije njene knjige podeljene između mađarskog i srpskog udruženja koja su tada delovala u gradu. Tako je grad ponovo imao biblioteke koje su funkcionisale u okviru udruženja, ali ni to nije dugo potrajalo. Godine 1956. dva udruženja su spojena, a s njima i njihove biblioteke. Biblioteka je 1958. godine postala samostalna društvena organizacija pod nazivom Narodna biblioteka i Čitalački krug.Imala je  fond od 4500 knjiga i oko 220 članova. Odeljenje za mlade čitaoce primalo je posetioce utorkom, dok su odrasli mogli da pozajmljuju knjige tri puta nedeljno. Biblioteka, čiji je fond u međuvremenu narastao na 6500 knjiga, 1961. godine prerasla je u Opštinsku biblioteku i dobila naziv „ Jožef Atila”. Svoje delovanje započela je tek godinu dana kasnije, prvenstveno zbog obaveza vezanih za selidbu, u sklopu prostorija tadašnjeg Radničkog univerziteta. Tek  2001. kada je  Radnički univerzitet prestao da funkcioniše osnovane su se tri samostalne institucije: OKU „Knesa“, Osnovna muzička škola i Biblioteka „Jožef Attila” Kanjiža. Značajan korak u razvoju institucije  je bila je izgradnja funkcionalne zgrade 2005 godinne gde je pored biblioteke,smešteno i i Mađarsko kulturno-umetničko društvo „Ozoraj Arpad” i Folklorno plesno društvo „Tisa” – rekao je direktor Biblioteke „Jožef Atila“ Čaba Buš. – Knjižni fond u trenutku preseljenja brojao je 50 hiljada naslova, a od  2011. godine  Nacionalni savet Mađarske nacionalne manjine postao je suosnivač institucije.

Direktor Biblioteke Čaba Buš

Članovi biblioteke, kao i svi zainteresovani, mogu prisustvovati promocijama knjiga, predavanjima, izložbama i tribinama koje biblioteka organizuje.

Aktivnost biblioteke nije usmerena samo na prikupljanje i pozajmljivanje bibliotečkog materijala. Svake godine biblioteka organizuje mnogobrojne programe namenjene širokoj čitalačkoj publici. Tokom zimskog raspusta za učenike osnovnih škola, biblioteka organizuje pedagoško-animatorske akcije, tzv. „Zimski program”. U proleće učenici pokazuju svoje recitatorsko umeće, dok se u junu predškolci takmiče u pričanju priča. Tokom letnjeg raspusta, svi zainteresovani učenici osnovnih škola sa teritorije opštine mogu učestvovati u akciji „Čitalački dnevnik”. Posebno se ističu bibliotečki časovi informativnog tipa, koji imaju za cilj obrazovanje mladih korisnika biblioteke.A septembar mesec je rezervisan za Kanjišku Književnu koloniju na kojoj učestvuje preko 30 pisaca iz Vojvodie, Mađarske i Rumunije. Tema ovogodišnje 72. kolonije je bila „Arlekin“, kako se pisac oseća u savremenom društvu i kako treba da se ponaša i stvara.

Sa promocije knjige „Po ukusu – koliko ko uzima“

-Iako objavljivanje nije osnovna delatnost Biblioteke, poslednjih godina smo objavili dve značajne publikacije za zavičajni fond: drugi tom „Kanjiške monografije” (2018) i knjigu „Naše nasleđe” autora Zoltana Klamara (2022). Obe publikacije su rezultat višegodišnjeg istraživačkog rada. Sredstva za ove projekte obezbeđena su iz lokalne samouprave i mađarske fondacije „Bethlen Gábor Alapítvány” – naglašava direktor Buš.  A u toku novembra je bila promocija knjige u izdanju Biblioteke „Po ukusu – koliko ko uzima“ , recepti Peščerke visoravni ( Kanjiža Subotica, Morogolom (HU) čije su uredinice Hilda Horvat  i Nora Šoš  i mastor poslastičar Ibolja Česko.

Čaba Buš kaže da je organak Biblioteke u Horgošu obnovljen 2020 godine i da funkcioniše kao deo matične Biblioteka sa fondom knjiga od preko 17.000 jedinica.

Biblioteka u Horgošu

U biblioteci se radi digitalizacija časopisa i uskoro ćr biti završena onih koji su vezani za Kanjižu i okolinu. Buš kaže  da finansijska sredstva potrebna za aktivnosti ustobaove obezbeđuje lokalna samouprava, a oslanjaju se i na sopstvene prihode, a to su uplate članarina i iznajmljivanje slobodne sale. Sopstvene prihode koristite samo za kupovinu novih knjiga. Pored toga, uspešno su konkurisali kod Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine i Fondacije Betlen Gabor iz Mađarske i ostvarili određena srestva koja koriste za svoje potrebe.

Knjige spremne za predstojeće praznike

U Biblioteci je osam zaposlenih koji svojim nesebičnim radom, korišćenjem i veštačke inteligencije omogućuju meštanima , a i turistima koji posećuju Kanjižu da se u njoj osećaju prijato , da osete miris knjiga i požele da saznaju nešto o prošlosti Kanjiže,  o sudbinama ljudi i ugrade sebe u njene dugačke redove knjiga jer pored 200 knjiga koje su starije više od 200 godina i u posedu su biblioteke zajedno čine kulturno blago Kanjiže.

tekst i deo fotografija redakcija

veći deo fotografija arhiva Biblioteke 

Tekst pripada sufinansiranom projektu “KULTURNO BLAGO KANJIŽE”

Projekat “Kulturno blago Kanjiže je sufinansiran iz budžeta opštine Kanjiža.  Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.