Kanjiža – ARHEOLOŠKO BLAGO KANJIŽE
Opština Kanjiža je pravo arheološko kulturno blago jer se na prostoru opštine nalazi mnoštvo lokaliteta koji potvrđuju postojanje života na ovom prostoru nekoliko hiljada godina.
Prostor severne Bačke oduvek je bio pogodan za naseljavanje zbog plodne zemlje, reka i jezera važnih za život ljudi i životinja, kao i šuma u kojima je živela divljač. Sam reljef, kao i njegove geološke i pedološke karakteristike, jedan su od preduslova za život i podizanje naselja u različitim periodima praistorije i kasnijih epoha. Ova oblast leži na zapadnoj obali reke Tise, koja čini prirodnu barijeru, ali takođe i put komunikacije u regionu, povezujući Panonsku ravnicu sa centralnim Balkanom. Tisa je, pre nego što je ukroćena, bila veoma hirovita reka, koja je u prošlosti imala veliki uticaj na život naselja koja su nastajala na njenim obalama – rekla je dr Neda Mirković marić iz Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Subotica.

Većina stanovnika Kanjiže misli da je njihovo mesto nastalo u XI veku 1093. na temeljima srenjovekovnog grada Fudvar, na Ribarskom trgu, međutim tad se Kanjiža spominje prvi put u pisanim spomenicima, a naselja na ovom prostoru krije sedam slojeva i stara su nekoliko hiljada godina.

Nacrt Tel naselja na Ribarskom trgu
Pored mnoštva arheoloških istraižvanja i iskopavanja iskopavanja na lokalitetu Ribarski trg su izvršena 2006. i 2007. godine koje je izveo Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica na čelu sa arheologom Zvonkom Nedeljkovićem. U dvorištu jedne kuće otkriveno je mnoštvo slojeva koji pripadaju naselju bronzanog doba s tim što ima slojeva koji pripadaju eneolitu, bakarnom dobu, i još renijeg perioda iz kamenog doba, iz starčevačke kulture. Ceo potez tog uzvišenja pored Tise jeste bronzanodobni lokalitet koji nazivaju arheolozi Ribarski trg. -To je bilo jedno tel naselje , odnosno uzvišenje koje je imalo mnoštvo kuća i jednu ozbiljnu organizaciju unutar naselja. O tome kako se živelo u samom naselju i kako je izgledao život u bronzano doba pisao je Dragan Jovanović iz Gradskog muzeja u Vršcu koji je specijalisata za period bronzanog doba (naselje je bilo od 100 do 240 kuća udaljenih jedan metar jedne od drugih sa oko 1000 stanovnika koje se bavilo trgovinom, lovom i stočarstvom, s tim da su svoje životinje držali van naseljenog mesta) – rekla je dr Neda Mirković Marić arheolog Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Subotica. – Na Ribarskom trgu je pronađeo nekoliko slojeva , nekoliko horizonata stanovanja iz perioda bronzanog doba sa mnoštvom keramike, životinjskih kostiju, predmeta koji su se koristili u bronzanom dobu koji su datovani na osnovu keramike iz perioda eneolita i ranije sarčevačke kulture.

Iskopavanja na Ribarskom trgu
-Artefakti koji su pronađene zvanično će uskoro biti objavljeni u naučnoj studiji i pohranjeni su u Gradskom muzeju Subotice. Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica je pričao sa lokalnom samoupravom da se u Kanjiži postavi loklana postavka i da se napravi izložba koja je posvećena ovom lokalitetu – kaže dr Mirković Marić. – Lokalitet je izuzetno značajan i ući će u arheološku literaturu jer je jedan od malobrojnih tel naselja bronzanog doba.

Artefakti pronađeni na Rinarskom trgu
U Kanjži su nakon toga rađena zaštitna iskopavanja na trasi magistralnog gasovoda Turski tok koja su vršena oktobra i novembra 2019. godine, pored oštine Kanjiže i u Senti i opštini Adi, na ukupno 9 lokaliteta. Na teritorije opštine Kanjiža iskopavana su 4 lokaliteta: lokalitet 19 u Horgošu, lokalitet 61 u Martonošu, lokalitet 122 u Trešnjevcu i lokalitet 127 u Velebitu (na samoj granici sa KO Trešnjevac).

Iskopavanja na trasi gasovoda kod Martonoša
Po rečima arheologa dr Miroslava Marića sa Balkanološkog instituta SANU najvredniji lokalitet je u Martonošu blizu jezera Sarvaš gde je istraženo naselje iz doba neolita , bronzanog doba i poznog gvozdenog doba. Na lokalitetu je otkriveno 70 objekata: jama, kuća , skeleta i ostava ingota. Iskopano je preko 80 arheoloških celina od mlađeg kamenog doba do kasne antike i srednjeg veka. Ono što je jedinstvenio po rečima dr Marića je ostava ingota, ostava okera koji su pornađeni u obliku velikih perli.- Ovakva ostavka okera do sada nije nađena u Evropi i predstavlja jedinstven doprinos nauci i razumevanju eksploatacije, značaja i obrade ovog minerala – naglasio je dr Marić.

Dr Marić pored ostave ingota
Kanjiža je kroz praistoriju i istoriju prošla od neolita –mlađeg kamenog doba do metalnog doba: bakarno, bronzano i gvozdeno. Zatim su tu živeli Sarmati, usledile seobe naroda: Avara, Slovena, pa srednji vek, dolazak Mađara, 896. godine. Interesantan je period od XI do XIII veka, pa velika tatarska najezda 1241-1242. godine, događanja od XIII do XVI veka, Osmansko carstvo i Habzburška monarhija.

Ostaci temelja crkeve iz XIII veka u Horgošu
Tokom ranijih istraživanja otkrivena je nekropola u Velebitu koja pripada Higelgreber kulturi koja su obavljena 1970. godine. Još je interenantan lokalitet Templomdomb Horgoš gde su pronađeni temelji crkve rađeni u tehnici trpanca, od lomljenog kamena vezanog razmućenom glinom iz XIII veka. Građena je sa pravougaonom apsidom, sa tornjem na zapadnom kraju, dimenzija 18×7.5m. Oko crkve nalazi se srednjovekovno naselje, a u neposrednoj blizini je još nekoliko, kao i srednjovekovna nekropola i nekropola iz perioda Seobe naroda. Lokalitet je proglašen za arheološko nalazište od velikog značaja. Pokretni nalazi su malobrojni i nisu u dobrom stanju.
Pored spomenituh istaženih arheoloških lokaliteta opština Kanjiža obiluje još mnoštvom kulturnog arheološkog blaga koje vredi i treba još istraživati i otkriti načine života ovog kraja kroz dugu istoriju.
Tekst i deo fotografija redakcija Potiski News
Veći deo fotografija arhiva Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Subotica
Tekst pripada sufinansiranom projektu “KULTURNO BLAGO KANJIŽE”
Projekat “Kulturno blago Kanjiže je sufinansiran iz budžeta opštine Kanjiža. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.